MONNA - magazin za zdrav i uspješan život

              

 

Besplatno predavanje o hipnozi 5.novembra u Beču : Besplatno predavanje pod nazivom : "Moc podsvesti" 5. novembra u Becu od 17h do 18h Da li tragate za resenjem za svoje probleme? Imate li neku temu koja vas opterecuje, problem ili Hipnoterapija u Banja Luci od 7. do 10. oktobra:   Tatjana Beočanin iz Beograda će raditi individualne hipnoterapeutske tretmane  od 7. do 10. oktobra   Da li tragate za izlazom iz vaše trenutne situacije?  Tražite li rešenje za svoje probleme bilo da je u Hipnoterapija sa Tatjanom Beočanin od 6. do 9. novembra u Beču: Tatjana Beočanin, hipnoterapeut iz Beograda, vlasnica Hipno centra Beograd, će raditi individualne hipnoterapeutske tretmane od 6. do 9. novembra u Beču   Više o Tatjaninom radu i hoipnozi mozete naći na njenom Obuka za lajfkoučeve 11. i 12. novembra u Podgorici: OBUKA ZA LAJFKOUČEVE U PODGORICI počinje 11. i 12. novembra 2017.   Obuka Emocionalne energo terapije i transformacije omogućava vam da ovladate znanjima i tehnikama life coucha i primenite ih kako na Seminar - Da li je hipnoza i Vase resenje? - u Podgorici 14. septembra: Trocasovni seminar pod nazivom " Da li je hipnoza i Vasr resenje?" odrzace se u Podgorici u cetvrtak, 14.septembra od 18h do 19h Seminar vodi Tatjana Beocanin, hipnoterapeut iz Beograda, vlasnica Hipnoterapija sa Tatjanom Beočanin od 8. do 11. decembra u Podgorici: Tatjana Beočanin iz Beograda će raditi individualne hipnoterapeutske tretmane od od 8. do 11. decembra u Podgorici Da li tragate za izlazom iz vaše trenutne situacije?  Tražite li rešenje za svoje probleme Hipnoterapija sa Tatjanom Beočanin u Podgorici : Tatjana Beočanin, hipnoterapeut  iz Beograda će raditi individualne hipnoterapeutske tretmane  od 15. do 18. septembra u Podgorici Da li tragate za izlazom iz vaše trenutne situacije?  Tražite li rešenje za svoje probleme bilo Hipnoterapija sa Tatjanom Beočanin u Banja Luci:     Tatjana Beočanin iz Beograda će raditi individualne hipnoterapeutske tretmane  od 7. do 10. oktobra   Da li tragate za izlazom iz vaše trenutne situacije?  Tražite li rešenje za svoje probleme bilo da je u Sanja Karadžić Lalić: Ljubav je esencija života: "NLP (Neuro-lingvističko programiranje) je metodologija koja je nastala tako što su naučnici istraživali šta je to što izuzetno uspješne ljude razlikuje od ostalih. Sumirali su ono što je zajedničko i O Procesu Kompletiranja sa Angelicom Horvatić: "U svom radu primjenjujem "Completion Process" metodu ili kako je na srpski prevedena "Proces Kompletiranja" od američke praktičarke, spiritualne učiteljice, vidovnjakinje i autorice Teal Swan. To je alternativna psihoterapeutska metoda

Umijeće bliskosti

„Ovo je zapovjest Moja, da ljubite jedni druge kao sto Ja vas ljubim"

Jv.15.12 Biblija (Novi Zavjet)

 

Biti blizak sa drugom osobom. Na samu pomisao o bliskosti mnogi od nas osjete toplinu koja se širi tijelom i umom. Ako smo ikada osjetili bliskost, znamo koliko je prijatna, ispunjavajuća i važna...

Biti blizak sa Drugim znači da nam je ta osoba blizu. Da se nalazi blizu nas u našem emocionalnom, intimnom prostoru. Da smo masku koju uobičajeno nosimo spustili i pokazali svoje dobre i one manje dobre strane. Takodje znači da smo osjetili da nas taj neko prihvata takve kakvi jesmo. Bezuslovno. Onda kažemo da imamo nekog sa kime smo bliski.


Koje su to osobine odnosa bliskosti po kojima možemo da prepoznamo da je taj odnos zaista odnos prave bliskosti a ne površne pseudobliskosti?

Prva stvar koja upada u oči kod odnosa bliskosti je da se taj odnos polako i oprezno izgradjuje. Za bliskost je potrebno vrijeme. To je odnos koji se zaslužuje. Bliskost se dokazuje, ona uključuje vjernost drugoj osobi. Druga osoba zna da može računati na nas, da ćemo biti uz nju kada joj zatrebamo ,da ćemo čuvati njene tajne, da ćemo biti dobronamjerni prema njoj... Naša vjernost i istrajnost je jedan od temelja odnosa bliskosti pored ljubavi i privrženosti. A takav odnos se ne može izgraditi preko noći. Postoje ljudi koji su u stanju da vam na autobuskoj stanici ili u zubarskoj čekaonici ispričaju sve o sebi. Često onda pomislimo kako smo brzo i lako doprli do te osobe. Ali ono što je najčešće slučaj sa tim ljudima je da u svoj intimni prostor puštaju svakoga i da svoju bliskost rasipaju na sve strane. Tako će sjutra rasipati i našu intimu ako im je ponudimo. Za bliskost je potreban integritet što znači da ne puštamo svakog u naš intimni prostor i ne puštamo odmah. Cijenimo sebe i ono što imamo da ponudimo.


Pored vremena, vjernosti i integriteta očigledan sastojak svakog odnosa bliskosti je ljubav. Nemoguće je biti blizak sa nekim a da ga ne volimo, da ne cijenimo osobine i jedinstvenu ličnost te osobe, osjećamo da smo u nekom skladu sa tom osobom, sa njome stvaramo neku prijatnu muziku kada smo zajedno, divno zvučimo...

Treća bitna osobina bliskosti je osjećaj spontanosti i nesputanosti sa tom osobom. U trenucima koje provodimo zajedno kao da nestaje naša svijest o sebi, ne obraćamo pažnju na to kakav utisak ostavljamo, šta ćemo pametno reći, da li ćemo tu osobu impresionarati... Jednostavno uživamo u odnosu koji kao da teče izmedju nas i ispunjava nas. Bliskost se ne može vidjeti, ali se osjeća. Struji izmedju dva bića kao tanka nit, izgleda da ima nešto od srca do srca...

Četvrta bitna stvar je bezuslovno prihvatanje. Ta nas osoba prihvata baš onakve kakvi jesmo sa svim manama i vrlinama. To znamo i nemamo teško breme na ledjima kako ćemo se predstaviti u najboljem svjetlu. Naše najbolje svjetlo je upravo ono koje sija iz nas...

"Volimo čovjeka kakvog jeste, da bi mogao postati onakav kakav najbolje može biti" Vladeta Jerotić

A kada osjećamo da smo voljeni onakvi jesmo, osjećamo i slobodu da možemo da pogriješimo i da budemo ono što jesmo, bez pritiska, bez opterećenja, bez uslovljavanja...
I peta stvar. Bliskost je kao i ljubav slobodna. Ne može se izgraditi prinudom, prijetnjom, moranjem, ucjenom. Za nju važe pravila kao i za sve autentične osjećaje. Ne može se zarobiti i imati jednom zauvjek, mora se pustiti da se radja, raste, zaslužuje i njeguje. Ovaj slavuj ne pjeva u kavezu.

 

Kada je bliskosti previše

Kada je bliskost previše okupirajuća? Može li bliskost nekada da smeta? Osjećamo li da je nekada previše?

Nekada imamo posla sa pretjeranom bliskošću. Guši nas, osjećamo se zarobljeno. Da, da druga osoba nas voli, ali... Mogla bi i malo manje, ništa ne bi smetalo... To je onaj osjećaj da neko ne može „da živi bez nas". Takav odnos se u psihološkoj literaturi zove simbioza. Dobio je naziv po po vrsti odnosa koji se javlja u prirodi izmedju nekih organizama npr. morske sase i raka. Da bi opstali organizmi se u prirodi udružuju i žive zajedno, tj.u ovom slučaju u simbiozi. Od tog odnosa imaju obostranu korist.

Takva vrsta odnosa je kod ljudi normalna npr. izmedju majke i djeteta jer dijete zavisi od majke. Ali nije normalna kada su odrasle osobe u pitanju. Medjutim, mi vrlo često biramo da budemo u simbiotskom odnosu jer očekujemo da će nam ta osoba ispuniti one potrebe koje sami možemo da ispunimo. Kao da ponovo ostvarujemo simbiozu sa majkom, samo ona sada nema svoju adekvatnu osnovu. Više nismo bespomoćna djeca. Kroz život ne može da nas nosi neko drugi. Niko ne želi da bude morski rak.

U transakcionoj psihoterapiji (osnivač Erih Bern) razlikujemo tri tipa porodica: umreženu, normalnu i distanciranu. Zašto je ovo bitno? Pa da vidimo u kojim porodicama se najviše gaje morske sase i rakovi, jer odnos bliskosti se uči u porodici. Kako tamo naučimo, tako ćemo i reprodukovati u kasnijim vezama. Dakle, kod umreženih porodica ima puno sasa i rakova, upleteni su mrežu. To su porodice u kojima se članovi drže zajedno „nasuprot opasnom i zloslutnom svijetu" mimo njihove male oaze. Te porodice djuluju blisko, a ustvari se članovi često u njima osjećaju zarobljeno jer nemaju slobodu da budu ono što jesu, da budu slobodni i drugačiji od ostalih članova, da se udalje od ribarske mreže... To su porodice u kojim se bliskost dokazuje riječima: "U ovoj porodici sve to radi tako i tako..." i nikako drugačije. A pošto se ovaj obrazac bliskosti uči u porodici, u djetinjstvu - tako se stvaraju rakovi koji traže svoje sase. I obično ih nadju. A onda nastupa vrijeme mučne simbioze. Prava bliskost isključuje medjusobno iskorištavanje.

 

Premalo bliskosti

 

Ako ste nekada upoznali osobu sa kojom je bilo teško uspostaviti blizak odnos, koja vam je djelovala nedostupno, hladno, odbojno onda znate kakav je osjećaj približiti se ljudima kojima kapacitet za bliskost nije jača strana. Takvi ljudi pripadaju tzv. distanciranim porodicama. Tu nema puno morskih sasa i rakova, ali ima stepskih vukova. Usamljenika. Neprijemčivih za bliskost. Sa takvima nije lako. Ali je važno znati da kapacitet za bliskost koji nose iz porodice može da se proširi.

Bliskost se može naučiti. U tzv distanciranim porodicama često postoji zabrana na bliskost, članovi se osjećaju udaljeno jedni od drugih, usamljeno i ne znaju kako da se približe drugim ljudima. U društvu se osjećaju neadekvatno, neprijatno, kao riba na suvom. Izbjegavaju socijalne aktivnosti. Mogu koristiti razne mehanizme odbrane da bi izbjegli odnos bliskosti koju žele, a koja im izgleda zastrašujuće. Mogu npr. izgledati izrazito društveni, imati puno prijatelja, ali ih zapravo niko ne poznaje dobro. Takve osobe često trebaju naučiti kako prevazići strah od bliskog odnosa sa drugim ljudima i kako proširiti kapacitet za bliskost da bi mogli da uživaju u odnosima sa drugima ljudima.

 

Optimalna bliskost

 

Baš kakva treba. Možemo sami, ali nam je druga osoba bitna. Uvažavamo je, vidimo onakvu kakva jeste. Uživamo u odnosu sa njom ali je ne koristimo da bismo ispunili svoje nezadovoljene potrebe.

Bliskost nam nije naporna, neudobna kao uska cipela već se u njoj osjećamo slobodno i ispunjeno. Ne gubimo sebe, svoj integritet već dobijamo, rastemo zajedno sa drugom osobom. Biti blizak sa drugom osobom znači da nam je ona blizu taman onoliko koliko treba da joj pružimo ruku i koračamo zajedno kroz život.


Bliskost je spona izmedju ljudi, njegujmo je i izrašće u most koji se neće dati lako srušiti.

Piše: 

Adriana Pejaković, 

diplomirani psiholog, psihoterapeut u edukaciji

Share

 

Prijavite se za novosti!

* indicates required

Kolumna


Ko je online

Ko je na mreži: 101 gostiju i nema prijavljenih članova

Online shop - MONNA narukvice za sreću

Copyright MONNA magazin Podgorica Izjava o odgovornosti: Redakcija Monna magazina ne odgovara za sadržaj oglasa i plaćenih reklama

Login or Register

LOG IN