Muzikoterapija

Kategorija: Spirit & living

Postoji nekoliko definicija muzikoterapije. Jedna od najprihvatljivih je da je muzikoterapija vješta i namjenska upotreba muzike i muzičkih elemenata u individualnoj i grupnoj postavci kako bi se ohrabrila i poboljšala komunikacija, spoznajne mogućnosti, prikladno ponašanje kao i fizičke sposobnosti, emocionalna ekspresija i samopouzdanje.

Muzika može mnogo toga u našem životu. Ona nas prati kad se mijenjamo, pravi nam društvo kada smo usamljeni, odvlači nam pažnju. Elektronski mediji u svojim programima imaju veliku količinu pažljivo odabrane muzike. Muzika budi osjećaje kod ljudi, pa tako tužna pjesma može da rastuži, vesela da donese radost, živahna da nas natjera na tjelesnu aktivnost, ujednačena da nam pomogne da se koncentrišemo. Natalija Glišić, muzikoterapeut, kaže kako je muzika pogodan oblik terapije zbog svoje osobine da pokrene osjećanja i utiče na naše raspoloženje.

- Muzikoterapija nije samo slušanje muzike, mada je i to dio procesa, nego je aktivno i interaktivno učestvovanje u stvaranju muzike. Tokom Prvog svjetskog rata muzika je prvi put aplicirana kao lijek, odnosno kao vid terapije za ranjenike i one vojnike koji su doživjeli šok od okruženja. Sviranje određenih instrumenata je korišteno u stimulativne svrhe kako bi se ohrabrilo korištenje oštetenih ekstremiteta, a primjetno je da su rane kod onih koji su bili podvrgnuti tretmanu muzikoterapije brže zarastale - kaže Natalija.

Proces terapije

Baš kao i drugi oblici terapije, muzikoterapija se može odvijati individualno ili u grupi. Najkreativniji rad uključuje terapeutske ciljeve poput slobode izražavanja, komunikativnih sposobnosti, psihičkog zdravlja, ispunjenja vlastitih potencijala.

- Muzika može biti kombinovana sa ostalim umjetničkim formama (kao što su drama, ples, slikanje i sl.) u ovim i ostalim radnim modelima. Terapeutski ciljevi su samo dio čitave priče. Individualni i grupni muzički rad može takođe uključiti kreaciju mašte, svrsishodnu saradnju i zabavu. Može probuditi naš osjećaj rituala dijeljenja, stimulisati nas da kreativno radimo sa drugima i pomoći nam da ponovo otkrijemo načine samoizražavanja. Muzikoterapija se bazira na razumijevanju da svako ima potencijal da odgovori, pa i da se izrazi kroz muziku. Muzika kao terapija pomaže kod niza različitih teškoća, čak i u jako teškim stanjima.

- Imali smo iskustvo rada sa osobom koja je u skoro potpunoj komi, ali je reagovala na muzičke podražaje. U tim trenucima bi pokazivala male znake povremene svjesnosti. Ponekad nije samo bitno dovesti do izliječenja ili učestvovati u samom procesu izliječenja nego je bitno i popraviti kvalitet života kod osoba kojima je to potrebno.

Čarobni štapić

Muzikoterapija se može koristiti za tretman različitih poremećaja, a kako kaže naša sagovornica, najbolji rezultati postižu se kod djece sa posebnim potrebama, sa problemima u ponašanju, hiperaktivnosti, poremećaja pažnje i učenja. Osim toga, značajno je pomenuti i da ovaj oblik terapije pomaže i u liječenju raznih vrsta trauma.

- Ovdje bih podvukla da muzikoterapija nije nikakav muzički štapit koji te dovesti do izliječenja bilo kog stanja ili poteškoće. Međutim, u kombinaciji sa drugim vrstama terapije naročito psihoterapijom, fizioterapijom i medikamentim terapijama može poboljšati i ubrzati proces izliječenja. Naš cilj je da kroz muzikoterapijsku interakciju i proces klijent stekne vještine koje te sjutra moti da upotrijebi i u svakodnevnom životu- objašnjava Natalija.

Izbor muzike

S vremena na vrijeme u medijima se objavljuju rezultati različitih istraživanja prema kojima određena vrsta muzike pomaže kod različitih teškoća, ali kod primjene muzikoterapije muzika za liječenje različitih tegoba nije tako jasno određena.

- Pošto je muzika čisto individualno i subjektivno iskustvo i u terapiji određena muzika nekim klijentima više odgovara, a nekima manje. U našoj praksi nema čudotvornog lijeka, pa samim tim ne možemo pretpostaviti da je određena muzika striktno dobra za određene poteškote. Postoji, međutim, pristup da se u radu sa osobama sa, na primjer, cerebralnom paralizom koristi više improvizacija na udaraljkama ili metalofonima, sviranje klavira ili gitare kako bi se poboljšale krupne i fine motoričke vještine.

Ali kao i skoro svaki drugi lijek i terapija muzikom može imati neželjene efekte. Nije svaka muzika prilagođena svakom stanju. Ako je osoba u agresivnom raspoloženju ne bi bilo prikladno da sluša hard core, heavy metal ili neku drugu agresivnu muziku. Ipak, to ne mora biti pravilo jer muzika je subjektivno iskustvo.

- Sa fiziološkog aspekta svako dugotrajno slušanje jako glasne muzike ( pogotovo na koncertima i u diskotekama) može dovesti do oštećenja slušnog aparata, ali i do nekih neuroloških problema – kaže Natalija.

Dostupna pomoć

Kako je muzika dostupna svima, pa samim tim i upletena u naše živote, ljudi sami sebi mogu pomoći jednostavnim izborom muzike koja im odgovara u skladu sa raspoloženjem.

- Ako žele da se opuste onda vjerovatno biraju neku tihu klasičnu ili sentiš muziku, a ako žele podići nivo energije onda biraju muziku sa više ritma i energije koja je, naravno, glasnija. Međutim, ponekad najbolji izbor muzike može biti tišina. Zbog načina života i nivoa stresa mislim da bi svako od nas trebao da ima bar 20-30 minuta dnevno koje bi proveo u miru i tišini. Neki među vama će voljeti rok, drugi će uživati u Mocartovim simfonijama, a treći u pop ritmovima. Ako je to ritam vašeg bića onda ste vjerovatno napravili dobar izbor, koji će vam ako ništa drugo, popraviti trenutno raspoloženje.

Gordana Jovanović